DIESEL PARTICLE FILTER

Što su FAP i DPF filteri DPF filter (eng. Diesel Particulate Filter) i FAP (Filter AntiPollution) smatra se jednim od najproblematičnijih dijelova današnjih automobila s dizel motorima. Iako su prvi modeli DPF-a ugrađeni još osamdesetih godina, ugradnja ovog filtera postaje obavezna 2009 uvođenjem EURO 5 norme.


Čemu služe DPF i FAP filteri krutih čestica?

Niti jedan dizelski motor ne može u potpunosti spaliti smjesu goriva i zraka i zbog toga nastaju čestice koje se talože u obliku čađe, koja nastaje izgaranjem u dizelskom motoru. Filtar čestica čađe zaustavlja većinu čađe koja bi inače putovala ispušnim sustavom i izašla u atmosferu. Filter može zadržati određenu količinu čađe, ali ne veliku, te zbog toga mora proći proces koji se naziva regeneracija da bi se očistile naslage čađe unutar filtra. Kada čađa prođe proces regeneracije pretvara se u višestruko manju količinu pepela.


Razlika između DPF i FAP filtera


Osnovna razlika je u tome što FAP filteri sadrže spremnik i sustav za doziranje posebnih aditiva (tekućina Eolys ili drugi), čija je zadaća snižavanje temperature samozapaljenja čađe u filteru za oko 200 °C. U DPF filterima primjenjuje se suha metoda koja ovisi o ubrizgavanju goriva u ispuhu, koji ima zadaću podići temperaturu plinova i spaliti čađu. Teoretski, zbog niže temperature samozapaljenja čađe, FAP filteri se pokazuju boljima i izdržljiviji su. U posljednjih nekoliko godina pojavili su se i aditivi za dizel gorivo (primjenjuju se izravno u rezervoaru goriva), koji se mogu primjenjivati u autima s DPF filterom, kako bi u njima snizili temperaturu samozapaljenja čađe.


Održavanje DPF/FAP filtera


Svaki filter, kako bi dobro radio i vršio optimalno filtriranje, potrebno je redovito čistiti kako ne bi došlo do zagušenja motora. Proces čišćenja filtera naziva se regeneracija, a izvodi se tako da se pod visokim temperaturama tretira sakupljena čađa te se na taj način pretvori u malu količinu pepela koja se odbaci iz sustava. Razlikujemo pasivnu i aktivnu regeneraciju.



PASIVNA REGENERACIJA
Tijekom dužih putovanja otvorenom cestom, dolazi do pasivne regeneracije. Za taj postupak nije potrebna intervencija upravljačkog uređaja motora (ECU). Zbog povišene temperature ispušnih plinova na dužim putovanjima (temperature između 350 i 500 °C), proces se polako i kontinuirano odvija unutar DPF-a čija je jezgra presvučena katalitičkim slojem platine. Katalitički presvučen DPF smješten je blizu motora, te je temperatura ispušnih plinova dovoljno visoka (500 °C) da se čestice čađe zapale. Zbog toga se čađa spali i pretvara u manju količinu pepela.

AKTIVNA REGENERACIJA
Aktivna regeneracija je intervencija računala, kada izračunato taloženje čađe unutar DPF-a dosegne 45%. Procedura traje 5 – 10 minuta. Računalo motora poduzima mjere da bi se temperatura ispušnih plinova podigla iznad 600°C, a to su isključivanje recirkulacije ispušnih plinova i povećanje vremena ubrizgavanja koje uključuje i kratko ubrizgavanje nakon glavnog ubrizgavanja. Čestice čađe oksidiraju na ovoj temperaturi i pretvaraju se u pepel.

PRISILNA REGENERACIJA
Prisilna regeneracija DPF-a vrši se ručnim pokretanjem procesa regeneracije uz pomoć auto-dijagnostičkog uređaja. Prisilna regeneracija u pravilu se vrši dok je automobil u mirovanju, a napunjenost filtera čađom od 75% -95%. Kada napunjenost pređe 95% filter je potrebno zamijeniti.
Nakon procedure prisilne regeneracije DPF-a preporuča se izmjena ulja i filtera ulja pošto se tijekom regeneracije ubrizgava dodatna količina goriva u cilindre, a neuspješna regeneracija može završiti tako da se to gorivo ocijedi i pomiješa sa uljem u motoru te ga razrijedi.

Problemi prilikom regeneracije DPF-a

Kao što smo već ranije spomenuli, ako se čađa ne može samostalno zapaliti, ECU računalo inicira sagorijevanje (aktivna regeneracija). Nažalost, u većini automobila, vozač nema nikakvu informaciju o tome da se odvija zapaljenje filtera (ne pali se nikakva kontrolna lampica). Prema tome, vozač može slučajno prekinuti proces zapaljenja, zaustavivši se i isključivši motor.

Proces će se nastaviti kada se ponovno postignu uvjeti za regeneraciju; motor na radnoj temperaturi, brzina veća od 60km/h bez naglih dodavanja gasa ili kočenja. Ako ni tada uspješna regeneracija nije moguća taloženje čađe će se povećati. Na 50% napunjenosti čađom, računalo motora će nastaviti održavati maksimalne temperature ispušnih plinova na 600°C do 650°C da bi se potaknuo proces regeneracije. Ako je i nakon toga proces neuspješan, upalit će se signalna lampica za DPF na ploči s instrumentima.

Na 55% napunjenosti pali se signalna lampica DPF-a. Tada bi vozač trebao slijediti protokol u uputama za korištenje vozila. Ako se ova informacija ignorira i vozilo nastavi koristiti do 75% napunjenosti filtra bez uspješne regeneracije, upalit će se dodatne signalne lampice. U tom trenutku vlasnik vozila će primijetiti gubitak snage vozila.

Na 75% napunjenosti, regeneracija je još uvijek moguća uz korištenje dijagnostičkog uređaja koji pokreće prisilnu regeneraciju DPF-a. Kada napunjenost prijeđe 95%, potrebno je zamijeniti jedinicu DPF-a.

Izvor - K Dijagnostika